Kako bi dobili određeni oblik i dimenziju metala, potrebno ga je obraditi. Postoje razne tehnike i načini kojima se manipulira metal, a promjene se odvijaju ručnom ili strojnom obradom.
Metal je svestran građevinski materijal koji se može pronaći u različitim strukturama, poput konstrukcija, nadstrešnica, ograda, namještaja, stepenica i sličnih objekata. Iako je metal čvrst i trajan materijal, obradom se može mijenjati njegov oblik u željenu strukturu. Ako želite savinuti i oblikovati metal, za početak vam je potreban adekvatan materijal koji neće puknuti ili oštetiti metal pri kontaktu.
S obzirom da je potrebna velika sila za oblikovanje alatom, obradak, odnosno metal koji će se obraditi, potrebno je namjestiti kako se ne bi stalno micao. Obradak mora stajati na istom mjestu kako se ne bi pojavila greška kod oblikovanja metala u kasnijim fazama. Za namještanje obradka potrebno je imati specijalizirana pomoćna sredstva. Ona ne obrađuju metal direktno, ali drže metal u istoj poziciji kako bi se potrebni alatima mogao ispravno obraditi.
Obrada metala može se izvršiti unaprijed određenom geometrijom alata, bez definirane oštrice alata za obradu, s primjenom slobodne oštrice i bez oštrice. U obradu metala unaprijed određenom geometrijom alata spadaju procesi tokarenja, glodanja, piljenja i bušenja. Tokarenjem se odvajaju čestice, te se dobivaju rotacijski identični i okrugli dijelovi, a rad se odvija alatom tokarilicom. Glodanje obuhvaća odvajanje čestica rezanjem, a za rad se koristi alat glodalica. Pila se koristi kod odvajanja čestica procesom piljenja, a isto se događa i kod bušenja alatom bušilice.
Obrada metala bez definirane oštrice dobiva se procesom brušenja, a brusilica je rotirajući brusni alat u obliku okrugle ploče ili valjka, koji sudjeluje u procesu bušenja. Lepanje, poliranje i honanje procesi su obrade metala s primjenom slobodne oštrice. Lepanjem se dobiva glatka obrađena površina, a pri tome se koriste abrazivna zrna. Poliranje spada u strojnu obradu metala koji poboljšava izgled i stvara reflektirajuću površinu na metalu. Honanje je vlačno glačanje, odnosno strojna obrada metala, koja reže abrazivna zrna u manje dijelove. Obrada bez oštrice pokriva procese ultrazvučne obrade, obrade plazmom, laserom i vodenim mlazom.
Obrada metala može se podijeliti u nekoliko kategorija, a one su: obrada bezličnog stanja, obrada metala bez odvajanja čestica i sa odvajanjem čestica, zaštita metala i obrada metala promjenom svojstva. Obrada bezličnog stanja znači uzimanje izvornog materijala, poput mineralni sirovina i otpadnog materijala koje se pretvaraju u čvrste elemente s određenim oblikom. Kod obrade bez odvajanja čestica metalni elementi mijenjaju se u određeni oblik, ali bez promjene volumena i mase njegovih materijala. Najčešći postupci koji se koriste pri takvoj obradi su kovanje i savijanje metala.
Odvajanjem čestica miče se višak materijala, na način da se lome manji dijelovi metala. Lomljenje se može dobiti procesima glodanja, tokarenja ili piljenja. Kako bi se pojačala čvrstoća i trajnost metala, potrebno ga je zaštiti. Zaštita se dobiva bojanjem, nanošenjem antikorozivnih sredstva, kromiranjem ili plastifikacijom. Posljednja vrsta obrade metala je promjena svojstva. Ona se dobiva toplinskom obradom kod procesa kaljenja, kojim metal postaje tvrđi.
Tokarenje je najpopularniji proces obrade metala. Obrađena površina kod tokarenja može biti gruba, završna i fina. Prema obliku obrađene površine, tokarenje može biti okruglo, čelno, profilno, oblikovano i tokarenje navoja, a prema položaju obrađene površine, tokarenje može biti vanjsko ili unutarnje. Za obradu metala, tokarenje se može raditi samostalno ili se koriste sredstva za hlađenje i podmazivanje kako bi se posao ubrzao i pojednostavio.
Tokarski nož neizostavan je dio tokarskog procesa, čija je rezna pločica napravljena od smjese tvrdih metala, koji imaju jednu ili više manjih prevlaka kako bi se zadržala čvrstoća i izdržljivost. Osim tokarskog noža, bitno je imati i tokarski stroj ili tokarilicu. Ona se prije pokretala ručno, pomoću vodenog kola ili parnog stroja, a danas se pokreće elektromotorom. Za veći dio obrade tokarenje koriste se univerzalni tokarski strojevi. Ako je riječ o većim promjerima, onda se treba upotrijebiti karuselni tokarski stroj s vertikalnim glavnim vreteništem. Za metalne većih promjera, ali manje visine koriste se čelični tokarski strojevi, a CNC alatni strojevi predstavljaju automatizirane tokarske strojeve s visokom razinom automatizacije i prilagodljivosti.
Saznajte kakve sve vrste obrade metala postoje i koji vam najviše odgovaraju.
Metal po vašoj mjeri
